Amerikanci povukli bombardere B-1B iz Britanije

Američko ratno vazduhoplovstvo povuklo je sve svoje bombardere B-1B Lancer iz vazduhoplovne baze britanskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Ferford. Kao razlog za povlačenje aviona navodi se bezbednosni incident u blizini baze u kome je uhapšeno šest osoba, osumnjičenih za učešće u potencijalnom terorističkom aktu. U britanskoj bazi Ferford nalazilo se oko dvanaest bombardera B-1B, koji su korišćeni u napadima na ciljeve u Iranu.

1791183155 2026 09 29T121509Z 481150564 RC2Z.width 1200
Poletanje bombardera B-1B američkog RV sa aerodroma RAF Fairford

Letelice su napustile bazu 4. oktobra 2026, oko nedelju dana nakon što je britanska policija uzbunjena u vazi prisustva tri sumnjiva vozila u neposrednoj blizini baze. Petorica Britanaca, u svojim dvadesetim godinama, uhapšeni su, a njihova tri kombi vozila su oduzeta. Ova petorica su ubrzo puštena uz kauciju, dok je šesti pojedinac, dvadesetpetogodišnji muškarac sa dvojnim, britansko-iranskim državljanstvom, uhapšen nekoliko dana kasnije u Londonu, pod sumnjom da je pripremao teroristički napad. Naravno, i on je pušten uz kauciju. Činjenica da su uhapšeni vrlo brzo pušteni na slobodu pokrenula je kontroverze o ozbiljnosti optužbe za planiranje terorističkog napada.

U vozilima nije pronađen eksploziv, iako su britanske vlasti nastavile istragu o okolnostima incidenta. Izvor iz britanskih vlasti navodi da je uzrok povlačenja američkih bombardera upravo ovaj incident, dok američka strana potvrđuje da se radilo o bezbednosnom incidentu. Jedini koji ne povezuje povlačenje aviona sa „bezbednosnim incidentom“ je Marko Rubio, državni sekretar SAD.

Angažovanje bombardera B-1B iz britanske vazduhoplovne baze bilo je od posebne važnosti tokom nanošenja udara po ciljevima u Iranu.

Letovi iz matičnih baza (poput Teksasa ili Južne Dakote) do Irana i nazad traju duže od 30 do 34 sata neprekidnog leta, uz stalnu podršku avio-tankera (KC-135 ili KC-46) za dopunu goriva u vazduhu, što dodatno višestruko uvećava ukupnu cenu jedne borbene misije.

Pročitajte i:  Kompanije KBP International i MILKOR proširuju saradnju u oblasti razvoja i proizvodnje bespilotnih letelica

Nasuprot tome, borbena misija (od poletanja iz baze Ferford, preko udara na ciljeve u Iranu, do povratka) traje prosečno između 12 i 15 sati.

U skladu sa tim, zbog neuporedivo manje udaljenosti, avioni stacionirani u Britaniji mogu da izvrše napad, vrate se, dopune gorivo, izvrše popunu ubojnim sredstvima i polete u novu misiju u roku od 24 sata. Kada lete iz SAD, avionima je potrebno više od jednog dana samo da stignu i da se vrate, što znači da je učestalost bombardovanja znatno manja.

Američko ratno vazduhoplovstvo je nastavilo da se suočava sa problemima u vezi korišćenja bombardera B-1B, jer su visoki troškovi korišćenja i održavanja aviona ostavili skoro 90% letelica ban operativne upotrebe. Zvanični izveštaji američke vlade navode da ukupni troškovi punog održavanja i angažovanja u složenim misijama mogu dostići čak oko 173.000 dolara po satu leta.

Flota bombardera B-1B bila je predviđena za povlačenje iz naoružanja sredinom dve hiljade tridesetih godina, kada ih je trebalo zameniti novim modelom bombardera, oznake B-21 Raider. To je dovelo do odluke američkog ratnog vazduhoplovstva da povuče iz operativne upotrebe blizu trideset bombardera B-1B i oni su prema nekim izveštajima kanibalizovani, odnosno poslužili su kao izvor rezervnih delova za avione koji su ostali u naoružanju. Bombarderi B-1B se trenutno smatraju zastarelim za upotrebu u svojoj prvobitnoj ulozi, kada ovi bombarderi trebaju da probiju neprijateljsku PVO leteći na malim visinama, tako da su opremljeni za nanošenje preciznih udara na veoma velikim daljinama, slično bombarderima B-52H.